Zašto je Donald Trump pobijedio, dio prvi: pokret Stranke Čajanke

Submitted by Vedran Miletić on ned, 12/11/2016 - 22:10

Kada je u studenom ove godine Donald Trump osvojio predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, među glasačima protivničke strane zavladao je šok: kako je moguće da je izbore osvojio kandidat koji je, u najboljem slučaju, imao niti 30% izgleda za pobjedu, a u prosjeku bitno manje? Organizirani su brojni prosvjedi diljem SAD-a počevši od 9. studenog nadalje, a pojedini su glasači lijeve i socijalno-liberalne (tzv. "progresivne") orjentacije javno izrazili zabrinutost izbornim rezultatom. Ti su glasači razočarani da je demokratskim procesom na još uvijek najmoćniju ulogu u svijetu došao netko tko ima bitno drugačiju ideologiju od njih samih, a istovremeno i od onih koje su dotad smatrali svojim političkim protivnicima.

Nameće se pitanje: tko je onda glasao za Donalda Trumpa? The Atlantic je pred više od godinu dana prenio vrlo zanimljive priče 30 glasača i mnogi mediji su tijekom zadnjih godinu i pol prenijeli priče radničke klase u Pojasu hrđe i američkoj unutrašnjosti koja je zaboravljena u deindustrijalizaciji i nestajanju proizvodnje. U Trumpove glasače spada i pro-#GamerGate ekipa, pokreta kojeg je čak i progresivni The Guardian gotovo mjesec dana nakon izbora napokon povezao s pobjedom Trumpa i rastom pokreta zvanog alt-right (arhivirana verzija). Uz članove tog pokreta, među Trumpove glasače spadaju i ostali protivnici politike identiteta koja unatrag par godina uzima maha u aktualnim debatama, a od koje i nakon poraza, očekivano, progresivci ne odustaju (arhivirana verzija). Ne negirajući moguće preklapanje pojedinih skupina ljudi, mi ćemo se u nastavku fokusirati na pokret Stranke Čajanke (engl. Tea Party movement).

Pokret Stranke Čajanke započeo je u siječnju 2009. godine nakon inauguracije tadašnjeg predsjednika Barracka Obame. Ime dolazi od Bostonske čajanke, kada su prosvjednici u Bostonu zbog nametnutih poreza pobacali kutije čaja u more pod geslom "nema oporezivanja bez zastupanja" (engl. "no taxation without representation") i započeli pokret otpora Britancima, što je dvije godine kasnije dovelo do Američkog rata za nezavisnost. Ime je također kratica za Taxed Enough Already, čime članovi pokreta jasno daju do znanja što vide kao temeljni problem. U duhu vremena, pokret Stranke Čajanke je bio od početka vrlo decentraliziran i uključivao je desetke senatora, nekoliko geografski određenih grupacija i brojne internetske zajednice. Jedna od internetskih zajednica, TeaParty.org, navodi 15 osnovnih vjerovanja "o kojima se ne može pregovarati" i koja određuju ideologiju pokreta:

  1. Ilegalni imigranti se ilegalno nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama.
  2. Zapošljavanje koje favorizira domaću radnu snagu je neophodno.
  3. Jaka vojska je osnovna stvar.
  4. Posebni interesi moraju biti uklonjeni iz vlade.
  5. Vlasništvo oružja je svetinja.
  6. Vlada mora biti smanjena.
  7. Državni proračun mora biti uravnotežen.
  8. Deficitarna potrošnja mora završiti.
  9. Spašavanja kompanija i poticaji kompanijama su ilegalni.
  10. Smanjenje porez na osobni dohodak mora se napraviti.
  11. Smanjenje poreza na dohodak od poslovanja je obavezno.
  12. Politički uredi moraju biti dostupni prosječnim građanima.
  13. Nametljiva vlada mora biti zaustavljena.
  14. Engleski kao osnovni jezik je obavezan.
  15. Potiču se tradicionalne obiteljske vrijednosti.

Senator Rand Paul, jedan od istaknutih članova pokreta, autor knjige "Stranka Čajanke ide u Washington" (engl. "Tea Party Goes to Washington"), predsjednički kandidat na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD-u i favorit autora ovog teksta, već je u veljači 2016. odustao od utrke. Mjesec dana kasnije isto je napravio član pokreta Ben Carson, a dva mjeseca nakon njega i Ted Cruz. Naposlijetku, nominaciju Republikanske stranke osvojio je upravo Donald Trump s naizgled radikalno drugačijim skupom ideja od onih koje zastupaju Republikanci. Međutim, analiziramo li detaljnije Trumpova predizborna obećanja (arhivirana verzija), među njima možemo naći čitav niz onih s kojima bi se i članovi pokreta Stranke Čajanke složili. Analizirajmo tek neka od obećanja koja govore o politikama o kojima govori i pokret Stranke Čajanke:

  1. Vratiti proizvodna radna mjesta iz Kine, Meksika, Japana i drugdje. (TP #2)
  2. Poticati proizvođače da izgrade ili razviju tvornice u SAD-u poreznim poticajima. (TP #11, može se svesti i pod TP #2, uz pretpostavku da ne prekrši TP #4)
  3. Odbiti pojesti ijedan keks Oreo dok Nabisco u potpunosti ne preseli proizvodnju natrag u Sjedinjene Države iz Meksika. (kao i prethodna točka, može se svesti na TP #2) Slična je priča s Fordom, Appleom, Carrierom, industrijom čelika u Pensilvaniji, auto industrijom u Michiganu i industrijom ugljena u Apalačima.
  4. Tražiti od poslodavaca da zapošljavaju "iz zavoda za zapošljavanje, a ne zavoda za imigraciju". (TP #2)
  5. Ostaviti minimalnu plaću na 7.25 dolara na sat, koja je već prevelika. (u skladu s TP #13, ali ne predstavlja napredak) Alternativna ideja, povećati minimalnu plaću na 10 dolara na sat, jer je 7.25 premalo i "minimalna plaća mora porasti", ide kontra TP #13. Naposlijetku, ideja da se pojedinim državama dozvoli da same postave minimalnu plaću je upravo ono što TP #13 želi postići.
  6. Američki radnici imat će predsjednika koji će ih štititi i boriti se za njihove interese. (previše općenito i može spasti pod više točaka, ali gotovo je sigurno kompatibilno s TP #2)
  7. "Odbijam biti politički korektan." (društvena dimenzija TP #13)
  8. "Moj jedini posebni interes su Amerikanci", a ne veliki donatori, stranka ili korporacije. (TP #4 i možda TP #12)
  9. "Ako povučem crtu preko koje se ne prelazi, osigurat ću da se poštuje crta koju sam povukao." (TP #3)
  10. Smanjiti broj poreznih razreda sa sedam na četiri i smanjiti porez na osobni dohodak za svih. Najviši porezni razred plaćat će 25% poreza. Pojedinci koji zarađuju manje od 25 tisuća dolara i parovi koji zarađuju manje od 50 tisuća dolara neće biti oporezovani, ali će morati predati obrazac duljine jedne stranice na kojem piše "Pobjeđujem." (engl. "I win."). (TP #10)
  11. Smanjiti porez na dohodak od poslovanja na 15% te eliminirati rupe i podsticaje u zakonu. (TP #11)
  12. "Imat ćemo najveće rezanje poreza od doba Ronalda Reagana." (TP #10 i TP #11)
  13. Ponovno ispregovarati Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (engl. North American Free Trade Agrement, NAFTA) ili se povući iz dogovora prema Članku 2205. (može se svesti pod TP #2, možda TP #4)
  14. Prvi dan u uredu, izvući SAD iz Transpacifičkog partnerstva (engl. Trans-Pacific Partnership, TPP), trgovinskog sporazuma predsjednika Obame s državama u Pacifičkom obruču. (TP #2, TP #4)
  15. Pregovarati trgovinske sporazume s pojedinim državama umjesto regija. (TP #2, TP #4)
  16. Otkriti sve zloupotrebe međunarodne trgovine koje utječu na američke radnike i iskoristiti "sve mogućnosti američkog i međunarodnog prava za sprječavanje zloupotreba odmah". (TP #2)
  17. Uvesti nove carinske stope na uvoz u državu proizvoda kompanija koje su se prethodno nalazile u Sjedinjenim Američkim Državama. Najčešće navedena stopa je 35 posto. (TP #2)
  18. "Udvostručit ćemo naš rast i imati najjaču ekonomiju bilo gdje na svijetu." Povećati nacionalnu ekonomiju najmanje 4 posto godišnje, iako je Trump sugerirao da će povećati rast na najmanje 6 posto godišnje, ako ne puno više. (TP #2)
  19. Eliminirati nacionalni dug u visini 19 bilijuna dolara u osam godina kroz "snažno uklanjanje rasipanja, prijevare i zlouporabe u federalnoj vladi, ukidanje suvišnih vladinih programa i rast ekonomije za povećanje prihoda od poreza". (TP #4, TP #6, TP #7)
  20. Nikad ne odustati od vraćanja tog duga, obzirom da Sjedinjene Države mogu "ispisivati novac" ili ispregovarati iznos koji treba vratiti s davaocima kredita, kao što je samoprozvani "kralj duga" učinio u vlastitim privatnim tvrtkama. (TP #7)
  21. Srezati budžet 20 posto pregovaranjem boljih cijena ili ponovnim pregovaranjem postojećih dogovora. (TP #7)
  22. Uvesti "Penny Plan", u kojemu se neto potrošnja svake godine smanjuje za 1 posto ukupne potrošnje iz prethodne godine. U vremenskom rasponu od 10 godina, prema Trumpu, ovo će smanjiti potrošnju gotovo 1 bilijun dolara. Obrana i javna sigurnost su oslobođene uštede. (TP #7)
  23. Odmah uvesti zamrzavanje zapošljavanja svih federalnih zaposlenika kako bi se smanjio ukupan broj kroz osipanje. Postojati će iznimke za one koji su u vojsci, javnoj sigurnosti i javnom zdravstvu. (TP #6)
  24. Narediti voditelju svakog odjela federalne vlade da "preda popis rasipnih projekata koje je moguće eliminirati u prvih 100 dana". Pregledati svaku agenciju i zatim smanjiti veličinu "nadute vlade", kako bi postala "mršavija i prijemljivija za javnost". (TP #6)
  25. Prestati trošiti novac na istraživanje svemira dok Sjedinjene Države ne poprave svoje rupe u programu. Poticati privatne tvrtke koje se bave istraživanjem svemira da se prošire. (TP #7, uz napomenu da je Trump kasnije rekao da će preusmjeriti NASA-u u istraživanje svemira)
  26. Zaustaviti zombi potrošnju, kod koje vlada financira programe kojima je završila autorizacija Kongresa. Rezanjem 5 posto te potrošnje, Trump procjenjuje da može uštediti gotovo 200 milijardi dolara kroz 10 godina. (TP #7)
  27. Sakupiti neplaćene poreze, za koje Trump kaže da mogu iznositi čak do 385 milijardi dolara na godinu. (TP #8)
  28. Strože kažnjavati nepravilne državne isplate, koje Trump procjenjuje da premašuju 135 milijardi dolara godišnje. (TP #8)
  29. Demontirati Dodd-Frankov Zakon o reformi Wall Streeta i zaštiti potrošača (engl. Dodd–Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act), čiji je cilj da se spriječi prekomjerno preuzimanje rizika i koji je doveo do financijske krize i kojeg je potpisao Obama 2010. godine. (TP #13)
  30. Izdati moratorij na nove federalne propise koji nisu primorani od strane Kongresa ili od strane javne sigurnosti. Za svaki novi propis koji se dodaje, dva postojeća propisa moraju biti uklonjena. I ti novi propisi moraju proći sljedeći test: Je li taj propis dobar za američkog radnika? (TP #13)
  31. Narediti voditeljima agencija i odjela da identificiraju sve "nepotrebne propise koji uništavaju poslove" i onda ih ukloniti. (TP #13)
  32. "Potpuno ukinuti" Zakon o pristupačnoj njezi (engl. Affordable Care Act) i zamijeniti ga nečim "sjajnim", što je "mnogo bolje, mnogo bolje, mnogo bolje". Amerikanci će imati "odličnu zdravstvenu zaštitu uz samo dio trenutnih troškova". Trump namjerava sazvati posebnu sjednicu Kongresa da se to učini, što vjerojatno neće biti potrebno. (TP #13)
  33. Eliminirati individualnu obvezu posjedovanja zdravstvenog osiguranja, obzirom da "nijedna osoba ne treba biti primorana da kupi osiguranje, osim ako on ili ona to želi". (TP #13)
  34. Omogućiti pojedincima da u potpunosti odbiju uplaćene premije zdravstvenog osiguranja kod prijave poreza. (može se podvući pod TP #10)
  35. Srušiti regulatorne barijere za zdravstveno osiguranje između država, što će učiniti planove dostupnim na nacionalnoj razini umjesto regionalne. "Troškovi osiguranja će pasti i zadovoljstvo potrošača će se povećati". (TP #13)
  36. Potaknuti Administraciju hrane i lijekova (engl. Food and Drug Administration) na brže odobravanje tisuća lijekova koje trenutno pregledava. Trump također želi "unaprijediti istraživanje i razvoj u zdravstvu". (TP #13)
  37. "Biti ćete u mogućnosti ponovno odabrati svog vlastitog liječnika." (TP #13)
  38. Potpuno izfinancirati izgradnju "neprobojnog fizičkog zida" duž južne granice s Meksikom. (TP #1, neizravno i TP #2)
  39. Prvi dan u uredu ukinuti izvršne naloge predsjednika Obame koji se odnose na imigraciju. (TP #1)
  40. Utrostručiti broj carinika (engl. Immigration and Customs Enforcement officers). (TP #1)
  41. Ukinuti federalno financiranje "gradova utočišta" (engl. sanctuary cities) koji odluče da se ne procesuiraju neprijavljene ilegalne imigrante koji se u zemlji nalaze ilegalno. (TP #1)
  42. Stvoriti Operativnu grupu za deportaciju (engl. Deportation Task Force). (TP #1)
  43. Odmah deportirati neprijavljene ilegalne imigrante koji su počinili zločin, članovi su bande ili predstavljaju sigurnosnu prijetnju. (TP #1)
  44. Deportirati milijune neprijavljenih ilegalnih imigranata koji su u SAD-u na istekloj vizi. (TP #1)
  45. Deportirati neprijavljene ilegalne imigranate koji imaju koristi od programa državne pomoći poput markica za hranu ili stambene pomoći. (TP #1, TP #7)
  46. Ne amnestirati imigranate koji su u zemlji ilegalno. "Svatko tko je ušao u SAD ilegalno postaje predmetom deportacije", a oni koji žele status legalnog imigranta će se morati vratiti u svoju zemlju i podnijeti zahtjev za ponovnim ulaskom. (TP #1)
  47. Ukinuti stjecanje državljanstva rođenjem u zemlji, jedino dodjeliti državljanstvo bebama čiji su roditelji legalno u zemlji. (TP #1)
  48. Natjerati asimilaciju jer su "naš sustav vlasti i naša američka kultura najbolji na svijetu i proizvodit će najbolje rezultate za svih koji ih usvoje". (puno šire od TP #14)
  49. Ostvariti više reformi imigracije u nekoliko mjeseci nego su političari postigli u proteklih 50 godina. S tim reformama, Trump obećava: "Stopa zločina će ići dolje, granični prijelazi će pasti, bande će nestati i korištenje socijalne skrbi će se smanjiti". (TP #1, TP #7, ovisno o konkretnim akcijama možda i TP #2)
  50. Učiniti ilegalnu imigraciju "sjećanjem iz prošlosti". (TP #1)

Iako su članovi pokreta Stranke Čajanke bili neuspješni u utrci za nominaciju Republikanske stranke, iz ovoga popisa se vidi da su u velikoj mjeri utjecali na predizborna obećanja Donalda Trumpa. Donald Trump je ignorirao političku korektnost i stavio imigraciju, niže poreze, radna mjesta i zdravstvenu zaštitu u prvi plan te sasvim zasluženo osvojio izbore.

Protivnici špijuniranja građana od strane NSA, u koje spada i autor ovog teksta, zamjeriti će Trumpu ignoriranje tog problema i reći da je Rand Paul naprosto bolji kandidat (Paulov rad po pitanju NSA uključuje i opstrukciju u trajanju 10 i pol sati). Takvi će reći i da je Rand Paul predsjednik kakvog bi SAD trebao imati, međutim, da bi glasači u SAD-u odlučili izabrati Randa Paula za predsjednika, SAD mora prvo postati država kakva bi trebao biti.

Donald Trump je predsjednik kakvog SAD ima obzirom na to kakva država danas jest i obzirom na društvene probleme koje danas ima. Kroz 4, a vjerojatno i 8 godina predsjednika Trumpa, SAD ima priliku (ponovno) postati država kakva bi trebao biti i otvoriti put prema drugačijem kandidatu na izborima 2020. ili 2024. godine.