Treba nam Marš za depolitizaciju znanosti

Submitted by Vedran Miletić on sub, 04/14/2018 - 09:22

Ovaj se vikend po drugi put u Hrvatskoj i svijetu održao Marš za politizaciju znanosti (hrvatska Facebook stranica, internacionalna web stranica), koji smo vrlo entuzijastično popratili prošle godine na Zakonu, pritom analizirajući njegove ideološke temelje i mjesto znanosti u današnjem društvu u širem smislu. Marša smo se dotakli i par mjeseci kasnije, pišući o vrlo rijetkom i uglavnom neradom izjašnjavanju oko bitnih pitanja od strane Borisa Jokića.

Što li se promijenilo od prošle godine? Mnogo toga; prije svega, s hrvatske inačice Facebook stranice Marša za znanost nestala je čitava priča o "mnogobrojnim retrogradnim pojavama, kako u našem društvu tako i na globalnoj razini" s kojom smo otvorili prošlogodišnji komentar. Možemo zaključiti ili da su pobjeda Donalda Trumpa i Brexit toliko davno zaboravljene priče da više lokalne Maršere ne tangiraju ili da je Zakon toliko utjecajan medij da samo ukazivanje na pojedini tekst stvara pritisak javnosti da se tekst promijeni. Kako smo mi na Zakonu vrlo skromni, pretpostavit ćemo da je ipak ovo prvo slučaj.

Facebook stranica hrvatske verzije Marša

Shodno tome, pogledajmo ostatak sadržaja objavljenog povodom ovogodišnjeg Marša. Zanemarit ćemo Gagarina s istaknutom kraticom SSSR obzirom da ima mnogo očitije ljevičarske simbolike drugdje. Zaista, da je Maršerima do glorificiranja znanstvenih i tehnoloških oktrića baš u Rusiji (a ne glorificiranja određenog režima i društvenog uređenja), puno bi bolje bilo objaviti sliku Dimitrija Mendeljeja, Sofije Kovalevske ili nekog od brojnih drugih ruskih znanstvenika.

Nego, jeste li znali da rodna ideologija imaginarna? Mora da su većina knjiga Judith Butler zapravo sastavljene od praznih stranica. Ne zvuči kao nešto što bi inspiriralo duge popise rodova i njihove opise na Tumblru (arhivirana verzija).

Maršeri su uspjeli i prikazati kako prosječni znanstvenik doživljava svoj mozak nakon razmatranja ideologizacije koju oni provode. Čovjek bi pomislio da znanstvenici nisu "opresivni kapitalisti", obzirom da nisu oni sloj društva koji u Hrvatskoj vozi Audi A8, Mercedes S klase ili BMW 7, dok drugi jedva preživljavaju, pa ne zaslužuju tretman kakav "opresori" dobivaju od strane samozvanih boraca za tzv. "društvenu pravdu". Međutim, treba uzeti u obzir da je još uvijek dozvoljeno bijelim cis muškarcima da se bave znanošću pa valjda znanstvenici mogu biti "opresivni cis bijeli muškarci" i ipak zaslužiti takav tretman. Identitetski status je ipak tu primaran, a ekonomski status je sekundaran, obzirom da se danas kod boraca za tzv. "društvenu pravdu" uvelike radi o modernim ljevičarima odgojenim na progresivnim idejama sa Zapada, a ne toliko o klasičnim ljevičarima (rezultat čijeg djelovanje je ipak bolje poznat u gotovo svim slavenskim zemljama pa specijalno i u Hrvatskoj).

Autor ovog teksta se slaže da između škole i Vjeronauka nema kemije, međutim Maršeri se gotovo sigurno ne bi složili da se umjesto Vjeronauka ne uvede prema njihovim narativima skrojena religija tzv. "društvene pravde", postmodernizma i egalitarizma, već analiza odabranih djela Friedricha Nietzschea, Ayn Rand, Oswalda Spenglera i Hansa-Hermanna Hoppea (koji se, pored toga, međusobno ideološki vrlo razlikuju pa bi takva analiza bila vrlo zanimljiva).

Tu su i osobni realpolitički obračuni s pojedincima na Sveučilištu u Rijeci i Sveučilištu u Zagrebu (specifično je na slici zanimljiv transparent na temu novog starog rektora s natpisom "faks off").

Kao šlag na torti jedna od posljednjih objava uoči Marša je i oduševljenje povodom ratifikacije Carigradske konvencije. Hrvatski Maršeri se uopće ne trude biti suptilni kad propagiraju svoje političke ideje.

Domaći mediji

U iščekivanju Marša za politizaciju znanosti nekoliko je domaćih medija objavilo intervjuje s organizatorima i istaknutim licima.

Slobodna Dalmacija

Osobito je zanimljiv intervju povodom Marša u Slobodnoj dalmaciji. Jedan od intervjuiranih je Luka Baričić, kolumnist s Protagore i aktivni član stranke "Pametno" (navodnici na tom nazivu stranke su često naš dodatak, ali ovdje ih ima i Protagora). Baričić kaže:

Prosvjed protiv IK i njegovi organizatori apsolutno su nebitni za društvo i civilizaciju. Oni nas ne vraćaju u srednji vijek, nego u doba kad homo sapiens nije ni postojao. Naš Marš direktna je suprotnost u odnosu na njihov, koji ljude na ulice izvlači lažima, nepostojećim neprijateljima i manipulacijama. To protiv čega oni prosvjeduju ne postoji. Jadno je, žalosno i bijedno.

Žao nam je što smo, zahvaljujući našem stavu, i mi Luki Baričiću (i društvu i civilizaciji!) nebitni, ali bez obzira bi bilo jako zanimljivo vidjeti kako si to jedan, pretpostavljam, znanstvenik zamišlja da se vraćamo "u doba dok homo sapiens nije ni postojao". Hoće li se dogoditi nekakva deevolucija i, ako da, kako će ona izgledati?

Štoviše, je li kršćanstvo, na koje se poziva značajan dio prosvjednika protiv Carigradske konvencije i koje je u Europi prihvaćeno otprilike 1700 godina, nekom metodom računanja vremena ipak starije od homo sapiensa? Znači li to da, prema Baričiću, homo sapiens nastaje negdje u srednjem vijeku? Zanimljivo, jer tom logikom su Grci i Rimljani bili neka druga vrsta od nas danas. Možda su pored toga i one mitološke sirene u tom dobu prije homo sapiensa stvarno postojale pa, kad im je Odisej odolio, nisu se reproducirale i zbog toga su odumrle kao vrsta.

Ostatak komentara su fraze bez težine i nažalost ne uspijevaju zagolicati maštu kao ova ideja o nadolazećoj deevoluciji i alternativnoj interpretaciji razvoja homo sapiensa.

Frano Barbir, profesor termodinamike s FESB-a, igra na naivnost čitatelja isto kao prošle godine Boris Jokić u Petom danu. Ne isključujem mogućnost da i sam vjeruje u to što kaže:

Nije ovo prosvjed protiv nečega ili nekoga. Ovo je prosvjed za znanost. Smeta nam njen loš položaj u društvu. To - negiranje znanstvenih činjenica. Sve što imamo oko nas je posljedice znanstvenih napora kroz stoljeća.

Marš za politizaciju znanosti je štošta prije prosvjeda "za znanost", što gornji primjeri politizacije zorno pokazuju. Naravno, nitko ne negira doprinos razvoja znanosti i tehnologije u svakodnevnom životu, to bi bilo potpuno suludo.

Novi list

U Novom listu intervjuiran je Kosta Bovan, profesor političkih znanosti s FPZ-a, koji kaže:

Znanstvene se činjenice negiraju i predstavljaju pogubnim za društvo. Tako danas gotovo polovina hrvatskih građana ne vjeruje u evoluciju.

Ne znam pritom na koju polovinu misli; misli li na onu koja evoluciju negira zato što smatra religijske dogme apsolutom pa pretpostavlja stvaranje i izvorni grijeh kao početak čovjeka, ili pak na onu koja evoluciju negira zato što smatra (bilo ekonomske, bilo kulturološke) marksističke dogme apsolutom pa pretpostavlja da različite grupe ljudi koje evolviraju tisućama ili desecima tisuća godina u različitim geografskim uvjetima imaju jednake sposobnosti, a svi uspjesi i neuspjesi rezultat su odgoja i društva. Čisto spomena radi, na Zakonu se ne priklanjamo niti jednoj od tih dvaju strana.

Rodna ideologija ne postoji, kao što ne postoji ideologija depresije ili mikroprocesora. Te su stvari potpuno izmišljene, to nema veze s kritikom znanstvenih rezultata.

Ovo je neuspješan pokušaj dokaza po analogiji i ovdje nažalost nema argumenata.

Ne želimo da se evolucija negira, da se spoznaje o našoj prošlosti kao vrste izbacuju iz školskih programa. Želimo da Hrvatska bude zemlja koja se oslanja na znanost i stručnost u školstvu i zdravstvu, a javne politike temelji na znanstvenim podacima umjesto na predrasudama. Ne marširamo samo za znanost kao skup činjenica i metodu spoznaje, već za kvalitetniju znanost i bolje znanstvene institucije u Hrvatskoj.

Ovdje se ponovno isfurava iste priča koju su već pokušavali isfurati i Jokić i Barbir, a već smo vidjeli da Marš nikako nije samo "za kvalitetniju znanost i bolje institucije u Hrvatskoj" i da je ideološka komponenta nezaobilazna.

HRT

Reportaža na HRT-u otvara priču Pasteurovim riječima "Znanost ne raspoznaje zemlje, jer znanje pripada čovječanstvu i baklja je koja osvjetljava svijet". Naravno, to je točno ozbirom da znanost nije ideologija, ne može zamijeniti ideologiju, a to da zamijeni ideologiju nije ni njezina svrha.

Subotnji događaj u Zagrebu i Splitu

Sam događaj je uspio sakupiti nekoliko stotina ljudi u Splitu i Zagrebu. Maršu su se priključile, između ostalih, ikone s lijevog spektra hrvatske političke scene, Vesna Pusić, Boris Jokić, Davor Bernardić i drugi, čije komentare su mediji prenijeli. Komentari tih ikona su u revijalnom tonu, ali zanimljiv je komentar neimenovanog mladog studenta (21) s PMF-a koji smatra da je stanje u Hrvatskoj katastrofalno:

Vidjeli ste prije nekoliko mjeseci kad je došao proračun za 2018. godinu koliko se malo daje za znanost, za razliku od toga koliko se daje za Crkvu. Vlada je za mobitele dala više nego za znanost. Onda i prosvjed protiv Istanbulske konvencije. Mi smo ovdje da dokažemo da nisu svi zadrti i primitivni.

Mi smo na Zakonu barem malo zadrti i primitivni pa se ovom prilikom pitamo smeta li kolegu na isti način to što se novac od optrilike 1,5 milijardi kuna iz proračuna daje za ljevičarske "nevladine" udruge, što je još dodatno povećano sredstvima od 141 milijun kuna u dvije godine za provedbu Carigradske konvencije.

Ostatak komentara su repetitivni i puni dobro poznatih praznih parola kao što su:

  • <šokirani ton>zar u 2018. godini</šokirani ton>,
  • kršćani negiraju evoluciju (sva sreća pa zagovornici "društvene pravde" u tom pogledu nimalo ne zaostaju),
  • mi volimo izvrsnost, demokraciju, a ne volimo podobnost, klijentelizam (dodati zvučne riječi u obje kategorije po želji),
  • društvo znanja, znanost u službi gospodarstva,
  • Hrvatska propada (no ako je baš mi budemo vodili sigurno će biti bolje),
  • (treba provesti) reforme,

te ne zaslužuju detaljniji osvrt. To su velikim dijelom iste priče koje slušamo barem od doba Dragana Primorca i, unatoč priči, ništa se značajno nije promijenilo.

Internacionalni Marš za politizaciju znanosti

Raznolikost i uključivost su ostale važan dio onog što Marš radi i onog što smatra svojom misijom. Nažalost, arhiviranje sadržaja njihovih stranica servisima kao archive.is i Wayback Machine nije moguće, te relevantne dijelove teksta prenosimo ovdje za slučaj da vremenom nestanu sa stranica.

Ono što Marš radi ide jako van znanosti:

What We Do

We work toward a future where science is fully embraced in public life and policy. The March for Science organization empowers a global community of science supporters for nonpartisan advocacy in service of equitable and effective science and science policy.

March for Science Goals

Amplify the Role of Science in Policy

Promoting evidence-based policies is at the heart of our mission. How do we achieve this? By giving our supporters the resources they need to advocate for science policy and connect with their elected officials at all levels, from school boards to the presidency.

Our letter writing campaigns, phone scripts, and “How to Advocate Guide” make it easier for our supporters to advocate for science-based policies at various levels— within schools, local government and at the national level.

Empower Public Engagement with Science

Breaking down barriers between scientists and their communities is key to the March for Science’s success. Through outreach programs, we connect scientists to their communities, encouraging an open and respectful dialogue about science and its impact on policy and society.

Foster a Diverse and Inclusive Scientific Community

Inclusion, diversity, equity, and accessibility in science are critical for science to serve all communities. We must protect the rights of every person to engage with, learn from, and help shape science. We embed these values into our organization and all March for Science programs and initiatives. We hold the scientific community accountable for ensuring that science is diverse, inclusive, and accessible to all.

Build a Global Community of Science Advocates

​We break down barriers between scientists and non-scientists. We are building a unique, cross-sector global network with the capacity to connect communities, coordinate advocacy, and create programs to bridge this gap.

Misija Marša je ponovno miks znanstvenih i ideoloških tema:

March for Science Mission

The March for Science champions robustly funded and publicly communicated science as a pillar of human freedom and prosperity. We unite as a diverse, nonpartisan group to call for science that upholds the common good, and for political leaders and policymakers to enact evidence-based policies in the public interest.

Our Values

Evidence-driven

We believe that the scientific method, and findings that result from its responsible use, are powerful tools for decision-making. As an organization, we base our political positions, advocacy and outreach efforts, and internal practices on best-available evidence. We also recognize that complex problems informed by science do not always have clear, scientifically-indicated solutions.

Inclusive

We integrate our commitment to diversity, equity, accessibility, and inclusion into all programming, outreach, and advocacy efforts. We advocate for policies enabling equal access to education, scientific careers, and scientific benefits, and work to support increasingly equitable scientific spaces. We amplify the work and voices of underrepresented scientists and members of underrepresented communities.

Nonpartisan

As nonpartisan political advocates, we act with the understanding that science does not belong to any political party, and that scientific evidence is an essential part of good policymaking at every level of government. As scientists and science supporters, we seek and present scientific consensuses, acknowledge substantive debates, conduct our work with transparency, and operate with integrity regardless of the political environment.

Transformative

We do not merely react to the problems of today: we look forward, aspiring toward an inclusive, integrated vision for the future of science and science policy. We pursue creative, experimental, and novel approaches to overcome the longstanding challenges that stand in the way of a critical and scientifically-engaged society.

Adaptive

We are a reflective and self-critical organization that prizes ongoing internal evaluation and correction. We invite feedback and encourage challenging conversations, we listen, and we commit ourselves to recognizing and addressing our biases. We seek to identify gaps in existing resources, evaluate and share the effectiveness of our efforts, and regularly collect and report stakeholder feedback.

Naposlijetku, sam tekst načela raznolikosti i uključivosti vrlo je sličan prošlogodišnjem:

​Diversity and Inclusion Principles

​Inclusion, diversity, equity, and accessibility are central to the mission and principles of the March for Science. Scientists and people who care about science are an intersectional group, embodying a diverse range of races, sexual orientations, gender identities, abilities, religions, ages, socioeconomic and immigration statuses. We, the march organizers, represent and stand in solidarity with historically underrepresented scientists and science advocates. We are united by our passion to pursue and share knowledge.

​We acknowledge that society and scientific institutions often fail to include and value the contributions of scientists from underrepresented groups. Systems of privilege influence who becomes a part of the science community, what topics we study, and how we apply our work in creating new technologies and crafting policy. We recognize that, historically and today, some scientific endeavors have been used to harm and oppress marginalized communities. Political actions -- such as gag orders for government science agencies, funding freezes, immigration bans, and policy changes blocking action on climate change -- lead to greater damage for vulnerable populations. Science itself can drive our conversations about the importance of diversity, as it provides us with the data to understand how systemic bias and discrimination impact our communities and how best to change it. We will continue improving our understanding of our problematic structures, biases, and actions in order to grow a healthier future for all.

​We recognize that a diverse and inclusive scientific community asks a broader range of questions and rewards us with a greater understanding of our world. Diversity and inclusion improve creativity, drive discovery and innovation, and lead to better problem-solving by drawing on multiple perspectives. Sustaining diversity increases the capacity for change, strengthens the resilience of natural and social systems, and enhances human well-being.

To move forward as a scientific community, we must explicitly acknowledge the many significant, and often overlooked, historical and modern contributions of underrepresented members of our communities. We better serve everyone when we affirm that the labors and achievements of underrepresented communities are foundational to the creation and maintenance of our democracy; engage in difficult conversations; and sustain an open scientific community that celebrates, respects, and includes people from diverse backgrounds, experiences, and perspectives.

​These statements require actions

  • We commit to educating ourselves and others about the issues of inclusion, diversity, equity, and accessibility in science.
  • We support and encourage the challenging conversations that follow.
  • We pledge to amplify the work of underrepresented scientists and to address concerns and critiques as we work together to make scientific spaces more equitable.
  • We stand behind our policies on accessibility, harassment, and nonviolence.
  • We advocate for the policies enabling equal access to science education, careers in science, and the benefits of science.

And, as always, we invite feedback on centralizing diversity and inclusion in our vision and actions.

Naravno, realno je očekivati da će ljudi, bilo pojedinačno, bilo kao grupa, zagovarati onu ideologiju koja im je u interesu ne razmišljajući pritom o reciprocitetu. Upravo je to slučaj i kod organizatora Marša i tome se ne treba čuditi, ali se ni u kojem slučaju ne trebamo praviti da se ovdje radi o brizi o svima i svačijim interesima te je jasno da postoje pojedinci i grupe čiji politički interesi jasno stoje u suprotnosti s političkim interesima Maršera.