Takozvani Marš za znanost je marš za politizaciju znanosti

Submitted by Vedran Miletić on pet, 04/21/2017 - 18:20

Proučimo li hrvatsku inačicu Facebook stranice Marša za znanost, naći ćemo sljedeći tekst (istaknutost pojedinih dijelova teksta je moj dodatak):

Marš za znanost je hrvatska inačica globalnog pokreta koji se održava 22. travnja, na Dan planeta Zemlje. Marš predstavlja našu podršku znanosti i spoznaji temeljenoj na činjenicama. Činjenice se mogu tumačiti različito, ali se ne smiju dovoditi u pitanje kao osnovno sredstvo i orjentir zdravorazumskog promišljanja.

Posljednih smo mjeseci, na žalost, suočeni sa mnogobrojnim retrogradnim pojavama, kako u našem društvu tako i na globalnoj razini, pri čemu se dešava upravo to. Stoga, nikada prije nije bilo važnije da znanstvenici i društvo stanu u obranu znanosti. U travnju znanstvenici izlaze iz svojih laboratorija, ureda i učionica na ulice i na simbolični način staju u obranu slobode istraživanja, propitkivanja i urođene ljudske znatiželje. Pridružite nam se!

Uz iznimku istaknutih dijelova, ovaj tekst je apolitičan i zagovara znanost i spoznaju temeljenu na činjenicama. Međutim, istaknuti dijelovi teksta sugeriraju da postoji i dodatni motiv koji jest politički, što službene internacionalne stranice Marša uopće ne skrivaju. Provjerimo redom koja su to Načela i ciljevi Marša (arhivirana verzija) i koje su ideologije i političke opcije kompatibilne s njima.

Osnovna načela Marša za znanost

Znanost koja služi općem dobru

Rad znanstvenika služi kako bi bolje shvatili svijet oko nas. Znanost je proces, a ne proizvod -- alat otkrića koji nam omogućuje da kontinuirano širimo i revidiramo naše znanje o svemiru.

Koliko god "opće dobro" bilo neprecizni pojam, s ovim je teško se ne složiti.

Na taj način, znanost služi interesima svih ljudi, a ne samo onih na pozicijama moći.

Ovdje kroz vrlo općenite i donekle nedorečene fraze počinje politička obojenost u boji modernih socijalno-liberalnih (tzv. "progresivnih") pokreta i lijevih političkih stranaka.

Što se autora ovog teksta tiče, ako se pod se pod "služenjem interesima svih ljudi, a ne samo onih na pozicijama moći" može svesti zagovaranje slobodnog dijeljenja znanja i opozicija patentiranju znanstvenih otkrića financiranih javnim novcem (jer patenti čine da znanstvena otkrića mogu primjenjivati samo određeni ljudi i pored toga zabranjuju neovisni dolazak do istih otkrića svim ostalim ljudima), onda se s ovim može barem djelomično složiti.

Svjesni smo da je uključivost, raznolikost, ravnopravnost i pristupačnost u znanosti od ključne važnosti kako bi znanost postigla svoj potencijal da služi svim zajednicama. Moramo zaštititi prava svake osobe da se bave, uči i pomogne oblikovati znanost, bez manipulacije posebnim interesima.

Opsjednutost raznolikošću, uključivošću i ostalim temeljima identitetske politike je vjerojatno glavna tema današnjih lijevih političkih opcija. Slagali se ili ne s time da je jednakost važnija od slobode, ono što svakako stoji je da ovo sa znanosti nema veze; ovo ima veze s preuzimanjem znanosti i postavljanjem znanstvenika kao budućih glasača i propagandista lijevih stranaka.

Politika i propisi utemeljeni na dokazima u javnom interesu

Znanost promatra i postavlja pitanja o svijetu. Naše razumijevanje stalno se mijenja, predstavivši nas s novim pitanjima i odgovorima. Znanost nam daje mogućnost da pregledamo ova pitanja, omogućujući nam da stvorimo poboljšane politike i propise koji služe našim najboljim interesima. Političko odlučivanje koje utječe na živote Amerikanaca i svijeta u cjelini trebalo bi iskoristiti recenzirane dokaze i znanstveni konsenzus, a ne osobne sklonosti i propise.

Ovo je točno, uz napomenu da su znanost i ideologija ortogonalne: znanost nam, primjerice, ne može odgovoriti na pitanje treba li društveno uređenje biti zasnovano na egalitarizmu ili vladavini prava, ali nam, primjerice, može dati podatke o utjecaju korištenja nuklearne energije na okoliš i te podatke svakako treba iskoristiti kod donošenja odluka.

Najsuvremenije znanstveno obrazovanje

Podržavamo edukaciju o znanosti koja uči djecu i odrasle da kritički razmišljaju, postavljaju pitanja i procjenjuju istinu temeljenu na težini dokaza. Znanost nije polje koje bi trebalo shvatiti samo mali broj ljudi -- svaka osoba, iz svake pozadine, zaslužuje obrazovanje koje potiče znanstveno učenje uz umjetnost i humanističke znanosti. Znanost najbolje djeluje kada znanstvenici dolaze iz različitih perspektiva i moramo raditi na poticanju i podršci novoj generaciji znanstvenika koji to odražava.

Ovo načelo, kao i neka od prethodnih, miješa znanstvenu i moralnu dimenziju. Svakako treba zagovarati kvalitetno obrazovanje koje potiče znanstveno učenje, koje to danas velikim dijelom nije, međutim voditelji Marša mudro šute o tome kako organizirati takvo obrazovanje, tko to obrazovanje treba plaćati i tko odlučuje o kriterijima koji definiraju je li obrazovanje uspješno u onome što se od njega očekuje. Naglasak na humanističke znanosti u tekstu zasigurno nije slučajan, pogotovo u zemlji koja stvara veliki broj nezaposlivog kadra upravo na fakultetima humanističkih znanosti. Nedorečenost u idejama, osim veličanja "različitih perspektiva", zasigurno neće pomoći na putu ka kvalitetnom obrazovanju.

Raznolikost i uključivost u STEM

Naša znanstvena zajednica je najbolje poslužena uključivošću glasova i doprinosa ljudi svih identiteta i pozadina. Nedostatak raznolikosti i uključivosti u STEM sprečava napredovanje znanosti utjecajem ne samo onoga tko provodi istraživanje, već i pitanja na koja želimo odgovoriti, odabirom sudionika u istraživanjima i, kritički, koje zajednice imaju koristi od inovacija i usluga koje pruža znanost. Obvezujemo se promicanju raznolikosti i uključivosti u znanost za izgradnju robusnih i elastičnih zajednica za dobrobit svih ljudi.

Ovdje se vrlo otvoreno propagiraju ljevičarske ideje koje su već kritizirane mnogo puta i koje sa znanošću nemaju veze. Ne postoji nijedan razlog da ih se i ovdje propagira, osim toga da ideolozima koji te ideje zagovaraju njihova vlastita Vizija Idealnog Društva stoji iznad svega, pa i individualne slobode. Sve prepreke na putu implementacije Vizije treba eliminirati, pa makar i na silu; malo tko bi se protivio ideji da se omogući onima koji u znanosti odabiru kandidate slobodni odabir najboljih bez obzira na identitet i pozadinu. Međutim, ovdje se ide veliki korak dalje u smjeru suprotnom od izvrsnosti i žrtvuje se najbolje kandidate na oltaru identitetske politike i raznolikosti pod svaku cijenu.

Uočimo također da, unatoč neprestanom spominjanju raznolikosti i uključivosti, riječ izvrsnost se u ovim načelima ne spominje niti jednom, kao ni riječ kvaliteta, a isto vrijedi i za njihove bliskoznačnice. Teško bi bilo povjerovati da je to slučajno.

Otvorena, poštena znanost i uključiva javnost

Ograničavanje slobodne razmjene znanstvenih istraživanja u lokalnim i globalnim zajednicama sprječava napredak znanosti koji pogoduje ljudima širom svijeta. Pravila ograničenja dijeljenja informacija namijenjena znanstvenicima u vladinim i organizacijama za zaštitu okoliša ometaju pristup informacijama na koje javnost ima pravo. Naši porezni dolari podržavaju ovo znanstveno istraživanje, a uskraćivanje njihovih otkrića ograničava mogućnost javnosti da nauče od važnih razvitaka i otkrića koje očekujemo od naših znanstvenika. Osim toga, znanstvenici se često oslanjaju na javnost kako bi pomogli identificirati nova pitanja na koja treba odgovoriti.

Ovo je u redu, porezni obveznici plaćaju istraživanja i imaju pravo znati rezultate.

Financiranje za znanstvena istraživanja i njegove primjene

De-financiranje i zamrzavanje zapošljavanja u znanosti nisu u skladu s interesima bilo koje zemlje.

Iako autor ovog teksta smatra znanost vrlo važnom i smatra da je treba razvijati, vrlo je teško a prirori tvrditi išta što je u interesu svake zemlje svijeta. Ako ovo zvuči kao čeprkanje po detaljima, vrijedi se podsjetiti da je (naročito prirodna) znanost vrlo precizna, a upravo takva i treba biti.

Vjerujemo da savezni proračun treba odražavati moćnu i vitalnu ulogu koju znanost igra u podupiranju naše demokracije. Zalažemo se za savezno financiranje u svrhu poticanja istraživanja, znanstvenog zapošljavanja i primjene znanstvene djelatnosti u menadžmentu. Ovo financiranje ne može biti ograničeno na nekoliko područja ili specifične demografije -- znanstvena podrška mora uključivati različite discipline i zajednice.

Referenca na savezni proračun je specifična za Sjedinjene Američke Države, ali ostatak teksta nije. Kako se ne specificira o kojim se različitim disciplinama radi, teško je reći išta više o tome, no općenito treba biti sumnjičav prema pokušajima svođenja financiranja ideoloških i propagandnih djelovanja pod priču o financiranju znanosti.

Unatoč tome što nije očito kako to znanost podupire demokraciju, uočimo također da se demokracija navodi kao vrijednost koja je važna, ali se istovremeno ne navodi i vladavina prava ili sloboda. To je također indikacija ideološke obojenosti.

Ciljevi Marša za znanost

Humanizirati znanost

Znanost je prije svega ljudski proces -- provodi, primjenjuje i podržava je raznolika grupa ljudi. Znanstveno istraživanje nije apstraktni proces koji se događa neovisno o kulturi i zajednici. To je poduzeće koje provode ljudi koji nastoje proširiti naše znanje o svijetu u nadi da će izgraditi bolje, informiranije društvo. Naše bogatstvo osobnih iskustava i perspektiva je naša najveća snaga. U stavljanju ljudi koji rade znanost na čelo ove rasprave, možemo pokazati da znanstvenici dolaze iz svih kulturnih pozadina, sustava vjerovanja, orijentacija, spolova i sposobnosti.

Vrijedi uočiti propagiranje istih vrijednosti kao i ranije, odnosno identitetske politike umjesto meritokracije.

Partnerstvo s javnošću

Udružujemo kao znanstvenici i pristaše znanosti kako bismo utjelovili važnost partnerstva između znanstvenika i šire zajednice. Znanost najbolje funkcionira kada znanstvenici dijele svoje pronalaske sa i bave se zajednicama kojima služe u oblikovanju, dijeljenju i sudjelovanju u istraživačkom procesu. Također gledamo k javnosti za inspiraciju o tome koja se pitanja treba postaviti o svijetu oko nas. Ove linije komunikacije moraju doseći sve zajednice i moraju ići u oba smjera. Ako se znanstvenici nadaju da će raspravljati o njihovom radu s javnošću, oni također moraju slušati javne misli i mišljenja o znanosti i istraživanju. Napredak se može postići samo uzajamnim poštovanjem.

Ovo izgleda u redu.

Zagovarati otvorenu, uključivu i dostupnu znanost

Nastojimo razbiti barijere u našoj zajednici. Karijera u znanosti bi trebala biti opcija za bilo koga i svakoga tko je strastven oko otkrića. Isto tako, proces i rezultati znanstvenog istraživanja trebaju biti otvoreni svima.

Slično kao i ranije, Marš ovdje ne nudi ideju kako točno postići da karijera u znanosti bude "opcija za bilo koga i svakoga tko je strastven oko otkrića", obzirom na ograničeni broj mjesta koji zahtijeva selekciju kandidata i različite sposobnosti pojedinaca koje ne moraju odgovarati zahtjevima znanstvenog rada.

Nedostatak raznolikosti u znanosti sprječava istraživanje koje radimo, odgovore koje tražimo i našu sposobnost služenja našim zajednicama. Znanost može znatno i točno informirati donošenje odluka svih ljudi, od izbora koje činimo kao potrošači do politika koje prihvaćamo putem javne rasprave. To može učiniti samo ako cijenimo glasove svih članova naše globalne zajednice. Dovođenjem znanstvenika i podržavatelja znanosti u javne prostore širom svijeta, izražavamo našu podršku znanosti i njezinoj dobrobiti da budu slobodno dostupne ljudima svih zemalja i pozadina.

Ponovno se ovdje događa klanjanje na oltaru raznolikosti, a zatim na oltaru demokracije, što smo već analizirali ranije. Međutim, istina je da znanost može pomoći u donošenju osobnih odluka i politika, no ona pritom ne može zamijeniti ideologiju kao ni sam proces odlučivanja.

Autoru ovog teksta se sviđa ideja da su znanstvene dobrobiti dostupne ljudima svih zemalja i pozadina, pa, kao što je već ranije bilo predloženo, možda bi mogli početi s uvođenjem pravila da znanstvena otkrića financirana javnim novcem ne smiju biti patentirana kako bi ih svatko mogao slobodno koristiti.

Podupirati znanstvenike

Okupili smo se kako bismo stali za znanstvenike, uključujući i one u javnoj službi. Obvezujemo se da govorimo u njihovo ime kad ih se ušutka, da ih zaštitimo kad im se prijeti i da im pružimo potporu kad osjećaju da više ne mogu služiti svojim institucijama. Znanstvenici u javnom i privatnom sektoru moraju biti u mogućnosti da slobodno komuniciraju svoje rezultate, bez pogrešnog predstavljanja ili izobličenja i bez straha od odmazde.

Ovo izgleda u redu, uz napomenu da bi isto tako trebali govoriti u ime, štititi i pružiti potporu znanstvenicima koji nisu iste ideološke boje.

Potvrditi znanost kao demokratsku vrijednost

Znanost je ključna značajka funkcionalne demokracije koja potiče inovativnost, kritičko razmišljanje, povećano razumijevanje i bolji, zdraviji život za sve ljude. Marširajući u Washingtonu, DC i širom svijeta, poduzimamo jedan od mnogih koraka kako bismo postali aktivniji u našim zajednicama i u demokratskom životu. Držimo svoje vođe -- kako u znanosti tako i u politici -- odgovornim prema najvišim standardima iskrenosti, pravednosti i integriteta. Okupili smo se kako bismo poslali poruku: svi ćemo raditi kako bismo osigurali da znanstvena zajednica učvrsti našu demokraciju.

Velika je ironija u svim načelima i ciljevima koji bezuspješno pokušavaju pokazati znanost kao okosnicu demokracije upravo ta da znanost sama po sebi uopće nije demokratska, već izrazito meritokratska: bolja metoda, detaljnije objašnjenje i precizniji rezultati uvijek pobjeđuju, ma koliko se ljudi odlučilo demokratskim glasovanjem podržati one druge. Albert Einstein je to dobro znao; naime, kad je stotinu autora kritiziralo i govorilo protiv Einsteinove specijalne teorije relativnosti, on im je odgovorio: "Da sam u krivu, jedan [autor] bio bi sasvim dovoljan!"

Također, nejasno je na koji način se očekuje da "znanstvena zajednica učvrsti demokraciju", no nije nerealno da se pod time podrazumijeva da znanstvena zajednica treba prihvatiti i propagirati određenu ideologiju, što je opet svođenje znanosti pod određenu političku opciju.

Zaključak

Tekst završava poveznicom na očitovanje o raznolikosti i uključivosti (arhivirana verzija) koji dokida svaku sumnju da se radi o pokretu koji cilja imati vrlo tanku ideologiju usko vezanu uz znanost te jasno daje do znanja koji su politički i neznanstveni ciljevi pokreta. Sasvim je očekivano da će pritom oni koji na političkom spektru čine opoziciju pokretima bliskim Brexitu i pobjedi Donalda Trumpa u SAD-u smatrati da se događaju "retrogradne pojave na globalnoj razini" kao što je bilo rečeno na početku teksta, no ostaje vrlo upitno čine li to iz iskrene zabrinutosti ili iz političkih interesa.

Kao znanstvenik i kao netko tko se politički ne slaže s idejama Marša, autor ovog teksta ne može dati svoju podršku i ovim putem izražava zabrinutost oko politizacije znanosti. Završimo stoga ovaj tekst citatom Petera Thiela, američkog političkog aktivista, pisca i suosnivača PayPal-a, koji kaže sljedeće o utrci politike i tehnologije, a isto vrijedi i za utrku politike i znanosti:

Budućnost tehnologije nije unaprijed određena i moramo se oduprijeti iskušenju tehnološkog utopizma -- pojma da tehnologija ima vlastiti zamah ili volju, da će jamčiti slobodniju budućnost, pa stoga možemo ignorirati stravični utjecaj političkog u našem svijetu. Bolja metafora jest da smo u smrtonosnoj utrci između politike i tehnologije, budućnost će biti puno bolja ili puno gora, a pitanje budućnosti ostaje vrlo otvoreno. Ne znamo točno koliko je blizu ova utrka, ali sumnjam da bi mogla biti vrlo blizu, čak i do milimetra, a za razliku od svijeta politike, u svijetu tehnologije, izbori pojedinaca i dalje mogu biti najvažnija odrednica. Sudbina našeg svijeta može ovisiti o trudu jedne osobe koja gradi ili širi mehanizme slobode koji svijet čine sigurnim mjestom za kapitalizam.