Dvadeseto je stoljeće bilo iznimno polarizirajuće stoljeće. To je bilo stoljeće neviđenog rasta prosperiteta čovječanstva, najvećeg pada siromaštva od nastanka čovječanstva, stoljeće u kojem su cjepiva spasila ne milijune, nego milijarde života, kvaliteta i duljina života je u čitavom svijetu strahovito porasla, tehnološki razvoj nas je u samo 50 godina odveo od kočija, zaprežnih kola i uljnih lampi do računala i slijetanja na Mjesec. Isto tako, 20. stoljeće je bilo stoljeće totalnog rata.

Napomena: Tekst koji slijedi je prijevod transkripta iz kratkog predavanja Arthura Brooksa, predsjednika Američkog Poduzetničkog Instituta (American Enterprise Institute) o kapitalizmu kojeg je dao za Prager University. Određene sam dijelove komentirao u zagradama kao opasku prevoditelja (op.prev.).

Oni koji redovno prate Zakon su mogli primjetiti da smo uz originalne članke i komentare događaja iz Hrvatske počeli donositi i prijevode tekstova za koje smatramo da su iznimni u svojoj kvaliteti i relevantni za sadašnja događanja u Hrvatskoj i svijetu. To radimo iz više razloga.

Vjerujem da se svi možemo složiti kako budućnost nekog društva leži u djeci i mladim ljudima, onima koji će jednoga dana doći na tržište rada, stvarati nove vrijednosti i bolji život za sebe i svoju obitelj, mijenjati svijet (nadamo se na bolje) te postati novi vođe svijeta. Osim zdravog obiteljskog okruženja punog ljubavi i podrške neposredne okoline, za djecu je najvažniji zdrav odgoj i obrazovanje koje mu se pruža. Obrazovanje od malih nogu, još od vrtića, definira karakter mlade osobe i priprema za izuzetno kompetitivno svjetsko okruženje u kojem će se to dijete jednog dana naći.

U prethodnom je tekstu kolega Patrik Nikolić iznio probleme sa softverskim proizvodima tri tehnovelikana današnjice, Microsoftom, Googleom i Facebookom. Razumno pitanje koje se nameće samo po sebi je: koja je alternativa i ima li je uopće? Razmotrimo neke od njih.

Voljeli Trumpa ili ne, ili vas pak ne bilo briga za njega i politiku Sjedinjenih Američkih Država uopće, morate priznati da 2016. godina, a pogotovo datum 8. studeni 2016. godine, zaslužuje ući u anale svjetske povijesti. Nikada ranije niti jedan predsjednički kandidat nije doživio toliko jaku i unisonu paljbu na svoje ime, na svoju obitelj i na svoju karijeru kao Donald Trump.

Reteriranje Branimira Perkovića na Liberal.hr-u na ranije objave Marija Nakića na istom portalu ustvari nije odmak od progresivnih ideala iako na prvu djeluje kao prihvatljiv kompromis između slobodnotržišnih otvorenih granica i uloge države u kontekstu granica/imigracije.